{"id":2229,"date":"2026-10-15T11:13:23","date_gmt":"2026-10-15T11:13:23","guid":{"rendered":"https:\/\/brain.hr\/?p=2229"},"modified":"2026-10-21T06:41:25","modified_gmt":"2026-10-21T06:41:25","slug":"projekt-brain-predstavljen-na-drzavnom-strucnom-skupu-u-vodicama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/brain.hr\/en\/projekt-brain-predstavljen-na-drzavnom-strucnom-skupu-u-vodicama\/","title":{"rendered":"Projekt BrAIn predstavljen na dr\u017eavnom stru\u010dnom skupu u Vodicama"},"content":{"rendered":"

U hotelu Imperial u Vodicama od 28. do 30. rujna 2026. odr\u017ean je 2. Dr\u017eavni stru\u010dni skup stru\u010dnih suradnika u osnovnim \u0161kolama uklju\u010denima u eksperimentalnu fazu provedbe Cjelodnevne \u0161kole (CD\u0160).<\/p>\n\n\n\n

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih<\/a> and Agencija za odgoj i obrazovanje<\/a> okupili su stru\u010dne suradnike – pedagoge, socijalne pedagoge, psihologe, logopede, edukacijske rehabilitatore i knji\u017eni\u010dare iz cijele Hrvatske s ciljem stvaranja uravnote\u017eenog, pravednog i u\u010dinkovitog obrazovnog sustava.<\/p>\n\n\n\n

Prvi stru\u010dni skup odr\u017ean je u o\u017eujku, a na temelju povratnih informacija o potrebama izabrana je tema \u201eStru\u010dni suradnici kao pokreta\u010di promjena u Cjelodnevnoj \u0161koli \u2013 Umjetna inteligencija (UI) kao podr\u0161ka profesionalnom radu\u201c<\/strong>, \u010dime je pitanje primjene umjetne inteligencije u svakodnevnom radu \u0161kole postavljeno u sredi\u0161te trodnevnog programa.<\/p>\n\n\n\n

Umjetna inteligencija u radu stru\u010dnih suradnika u sklopu CARNET-ovog projekta BrAIn<\/h3>\n\n\n\n

Stru\u010dno izlaganje \u201eAI kao podr\u0161ka profesionalnom radu stru\u010dnih suradnika\u201c odr\u017eale su dr. sc. Klara Bili\u0107 i Nina Pavlovi\u0107 iz Hrvatske akademske i istra\u017eiva\u010dke mre\u017ee – CARNET. Izlaganje je pripremljeno u okviru projekta BrAIn, koji CARNET provodi uz financiranje Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) i postavilo je okvir za razgovore o umjetnoj inteligenciji koji su se nastavili tijekom skupa.<\/p>\n\n\n\n

Uvodni dio predavanja smjestio je raspravu o umjetnoj inteligenciji u \u0161iri dru\u0161tveni kontekst. Predava\u010dice su se oslonile na literaturu koja propituje shva\u0107anje umjetne inteligencije kao neutralne tehnologije, uklju\u010duju\u0107i kritiku pretjeranih o\u010dekivanja od tih sustava, pitanje utjecaja tehnolo\u0161kih kompanija i pristranost algoritama. Zaklju\u010dile su da umjetnu inteligenciju u obrazovanju treba koristiti, ali uz kriti\u010dki i odgovoran pristup.<\/p>\n\n\n\n

U drugom dijelu predstavljeni su nalazi istra\u017eivanja o kori\u0161tenju umjetne inteligencije u obrazovnom radu. Ti se alati naj\u010de\u0161\u0107e koriste za pripremne i administrativne poslove, a potreba za oprezom raste \u0161to se primjena vi\u0161e pribli\u017eava procjeni pojedinog u\u010denika. Kao glavni rizici navedeni su pristranost, neto\u010dni rezultati, prekomjerno oslanjanje na automatizirane prijedloge i slabljenje profesionalne prosudbe.<\/p>\n\n\n\n

Potom je prikazano pilot-istra\u017eivanje koje je provelo Hrvatsko katoli\u010dko sveu\u010dili\u0161te u sklopu projekta BrAIn u \u0161kolskoj godini 2024.\/2025. U njemu je sudjelovalo 46 \u0161kola (24 osnovne i 22 srednje) iz 16 \u017eupanija, a uzorak je obuhvatio 3913 u\u010denika, 924 roditelja i skrbnika te 382 nastavnika, uz kvalitativni dio s 92 fokusne grupe i intervjua, me\u0111u kojima su 23 intervjua sa stru\u010dnim suradnicima. Rezultati su pokazali da se umjetna inteligencija u \u0161kolama naj\u010de\u0161\u0107e koristi za tekstualne, repetitivne i pripremne zadatke.<\/p>\n\n\n\n

Posebna pozornost posve\u0107ena je iskustvima petero stru\u010dnih suradnika, dvaju pedagoga i triju \u0161kolskih knji\u017eni\u010darki, koji u svojim \u0161kolama provode kurikul \u201eUmjetna inteligencija: od koncepta do primjene\u201d<\/strong><\/a>. Oni kurikul smatraju vrijednim alatom za preventivni i interdisciplinarni rad s u\u010denicima te isti\u010du velik interes u\u010denika i vlastiti profesionalni napredak, a kao glavne prepreke navode dostupnost licenci, nedostatak vremena i ograni\u010dene resurse.<\/p>\n\n\n\n

Tre\u0107i dio predavanja donio je konkretne rezultate projekta BrAIn. Predstavljene su Smjernice za odgovornu primjenu umjetne inteligencije,<\/strong> koje odre\u0111uju sedam uvjeta pouzdane primjene i odgovornosti pojedinih dionika, zatim Preporuke prilago\u0111ene stru\u010dnim suradnicima, koje se odnose na razvoj vlastitog znanja, rad s u\u010denicima i suradnju unutar \u0161kole, te kurikuli \u201eUmjetna inteligencija: od koncepta do primjene\u201d za osnovnu i srednju \u0161kolu. Svi dokumenti dostupni su na adresi https:\/\/brain.hr\/kurikuli\/<\/a>. <\/p>\n\n\n\n

Zavr\u0161ni, prakti\u010dni dio bio je posve\u0107en kori\u0161tenju chatbotova (ChatGPT, Claude, Gemini, NotebookLM, Perplexity i Grok) u radu stru\u010dnih suradnika. Zadaci su razvrstani u tri razine opreza, od onih koji se mogu bez rizika obavljati uz pomo\u0107 tih alata, preko onih koji zahtijevaju stru\u010dni nadzor, do onih za koje se alati ne smiju koristiti. Sudionici su dobili i pregled dobnih ograni\u010denja, na\u010dina postupanja s podacima i cijena pojedinih alata te upute za pisanje dobrog upita (prompta), koji obuhva\u0107a svrhu, kontekst, zadatak, ograni\u010denja, format, izvore i provjerljivost rezultata.<\/p>\n\n\n\n

Predavanje je zaklju\u010deno porukom da umjetna inteligencija stru\u010dnim suradnicima mo\u017ee ubrzati pripremne i administrativne poslove, ali ne smije preuzeti njihovu stru\u010dnu odgovornost niti zamijeniti odnos povjerenja s u\u010denicima. Odgovorna primjena tih alata zahtijeva kriti\u010dku provjeru svakog rezultata, minimalan unos osobnih podataka i kontinuirano stru\u010dno usavr\u0161avanje.<\/p>\n\n\n\n

Skup je 30. rujna zaklju\u010den predstavljanjem zaklju\u010daka iz radionica i rada po modelu World caf\u00e9, evaluacijom te slu\u017ebenim zatvaranjem. Tri dana rada u Vodicama potvrdila su da stru\u010dni suradnici u \u0161kolama koje provode Cjelodnevnu \u0161kolu imaju klju\u010dnu ulogu u povezivanju u\u010ditelja, u\u010denika i roditelja te da im za tu ulogu trebaju i novi alati, uklju\u010duju\u0107i promi\u0161ljeno kori\u0161tenje umjetne inteligencije. Preporuke oblikovane na skupu bit \u0107e polazi\u0161te za daljnji razvoj modela Cjelodnevne \u0161kole u idu\u0107im fazama provedbe.<\/p>\n\n\n\n

Osvrti s radionica<\/h3>\n\n\n\n

Saida Deljac, profesorica:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Radionica koju sam provela zvala se \u201cModeli planiranja i pra\u0107enja A2 programa u \u0161kolama\u201d. U uvodnom dijelu za sudionike je bilo pitanje o dosada\u0161njem iskustvu kori\u0161tenja alata UI. <\/em>
Iznenadio me podatak da 46,4 % sudionika do sada uop\u0107e nije koristilo UI alate u svom radu. Oni koji ih koriste najvi\u0161e upotrebljavaju ChatGPT, ne\u0161to manje Gemini, a najmanje Copliot i Claude. Oni koji koriste UI alate najvi\u0161e ih koriste za izradu materijala za nastavu i obrazace. Klju\u010dna poruka bi bila da su sudionici kroz radionicu donekle razumjeli kako iskoristiti UI alate kao pomo\u0107nike koji njihov svakodnevni administrativni posao mogu u\u010diniti br\u017eim i u\u010dinkovitijim, mada smatram da im u tom segmentu treba jo\u0161 prakse i edukacije.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Dr.sc. Lidija \u0160aravanja, profesorica:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Sudionici su pokazali iskren interes za temu, ali i velik raspon prethodnog iskustva, kako u radu s alatima Microsoft Officea tako i s alatima umjetne inteligencije. Dio sudionika imao je pote\u0161ko\u0107a \u010dak i s prijavom putem AAI identiteta, \u0161to pokazuje da se podr\u0161ka digitalnim kompetencijama ne mo\u017ee podrazumijevati. Stavovi prema umjetnoj inteligenciji tako\u0111er se razlikuju. Sudionici s pozitivnim stavom ve\u0107 je koriste i pritom pokazuju visoku razinu svjesnosti o eti\u010dnosti i sigurnosti. Sudionici s negativnim stavom uglavnom ne \u017eele da \u201eUI razmi\u0161lja umjesto njih\u201c, i to je zabrinutost koju treba ozbiljno shvatiti. Ipak, gotovo su se svi slo\u017eili da im UI mo\u017ee pomo\u0107i u pojedinim fazama rada: u oluji ideja, razradi ideja i dijelu administrativnih poslova. <\/em>Zato smatram da su potrebna daljnja stru\u010dna usavr\u0161avanja koja ne\u0107e promovirati ni odu\u0161evljenje ni odbijanje, nego razvijati kriti\u010dko promi\u0161ljanje i sigurnost u uporabi te pokazati da UI nije ni isklju\u010divo dobra ni isklju\u010divo lo\u0161a pojava. Sudionici su tako\u0111er istaknuli da im je potrebna podr\u0161ka savjetnika kada oni ili njihovi u\u010ditelji imaju pitanja o provedbi modela A2. Nakon zaklju\u010dnog izlaganja ostala sam pri dojmu da se \u201eautonomija\u201c \u0161kola, koju Ministarstvo nagla\u0161ava, ne bi smjela mije\u0161ati s nedostatkom jasno\u0107e i potrebne podr\u0161ke jer je autonomija naju\u010dinkovitija kad ima \u010dvrst oslonac. <\/em>Radionica \u201eU\u010diti kako u\u010diti\u201c bila je usmjerena na rad stru\u010dnih suradnika s pojedinim u\u010denicima. Sudionicima je, me\u0111utim, najpotrebnija pomo\u0107 u radu sa skupinama u\u010denika, to jest s razrednim odjelima, jer upravo tako naj\u010de\u0161\u0107e pru\u017eaju podr\u0161ku, odr\u017eavanjem sati podr\u0161ke u razredima. To upu\u0107uje i na potrebu za intenzivnijom suradnjom s u\u010diteljima te s roditeljima. <\/em><\/p>\n\n\n\n

Klju\u010dna poruka radionice?<\/p>\n\n\n\n

Nadam se da su polaznici shvatili kako je umjetna inteligencija pomo\u0107ni alat kojim valja ovladati, a ne bojati ga se. Usporedila bih to s ovladavanjem vatrom: mo\u017ee biti iznimno opasna kad je izvan na\u0161e kontrole, no kako bi civilizacija napredovala da je nismo nau\u010dili koristiti?<\/em> Tako\u0111er se nadam, u svjetlu svog do\u017eivljaja radionica, da \u0107e stru\u010dni suradnici nastaviti metafori\u010dki razmi\u0161ljati o sljede\u0107em: ho\u0107emo li pred svaku oluju samo tra\u017eiti skloni\u0161te ili \u0107emo i graditi vjetrenja\u010de?<\/em><\/p>\n\n\n\n

Mirko Milak, profesor:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Na radionicama o modelima suradnje u\u010ditelja i stru\u010dnih suradnika, rad sa skupinama ostavio je vrlo pozitivan dojam. Sudionici su bili aktivni, otvoreni za razmjenu iskustava i posebno zainteresirani za konkretna rje\u0161enja koja mogu primijeniti u svakodnevnom radu. \u010cesto je istaknuta ba\u0161 potreba za primjerima dobre prakse koji pokazuju kako se odre\u0111ena rje\u0161enja mogu stvarno provesti u \u0161koli pogotovo jer se praksa me\u0111u \u0161kolama razlikuje. Iz razgovora sam dobio dojam kako UI do\u017eivljavaju kao koristan alat kada je povezan s konkretnim zadatkom i stvarnom situacijom iz \u0161kole gdje je bilo posebno va\u017eno stalno nagla\u0161avati pravila privatnosti. Za daljnji razvoj Cjelodnevne \u0161kole klju\u010dno je ja\u010dati suradnju, razmjenu iskustava i prakti\u010dnu podr\u0161ku te dostupnost konkretnih primjera i alata uz licence. <\/em>Stru\u010dni suradnici iz radionice bi trebali ponijeti poruku da nije klju\u010dno pitanje ho\u0107emo li koristiti umjetnu inteligenciju, nego kako \u0107emo je koristiti tako da osna\u017euje profesionalni rad, a istodobno \u010duva ljudsku dimenziju \u0161kole i odgovornost stru\u010dnjaka. U kontekstu Cjelodnevne \u0161kole to zna\u010di koristiti UI kao partnera u razmi\u0161ljanju i alat za podr\u0161ku, dok stru\u010dni suradnik ostaje nositelj profesionalne procjene, odgovornosti i odnosa s u\u010denicima, u\u010diteljima i roditeljima.<\/em><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U hotelu Imperial u Vodicama od 28. do 30. rujna 2026. odr\u017ean je 2. Dr\u017eavni stru\u010dni skup stru\u010dnih suradnika u osnovnim \u0161kolama uklju\u010denima u eksperimentalnu fazu provedbe Cjelodnevne \u0161kole (CD\u0160). Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih i Agencija za odgoj i obrazovanje okupili su stru\u010dne suradnike – pedagoge, socijalne pedagoge, psihologe, logopede, edukacijske rehabilitatore i knji\u017eni\u010dare […]<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":2297,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_et_pb_use_builder":"off","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":"","_members_access_role":[],"_members_access_error":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-2229","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"radovi_source_url":"","radovi_button_label":"Pro\u010ditajte izvorni rad"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/brain.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2229","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/brain.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/brain.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/brain.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/brain.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2229"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/brain.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2229\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2298,"href":"https:\/\/brain.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2229\/revisions\/2298"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/brain.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2297"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/brain.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2229"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/brain.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2229"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/brain.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2229"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}