Generativna umjetna inteligencija u svakodnevnom životu više nije novost, ali postoje neki novi načini na koje se koristi. Istraživanje AI in the Wild, u okviru kojeg se između ožujka 2025. i veljače 2026. analiziralo gotovo 13000 stvarnih primjera iz izvora poput Reddita, LinkedIna, TikToka i YouTubea, otkriva tri trenda koja bi nas trebala potaknuti na razmišljanje.
“Thinkslop” – kada AI razmišlja umjesto nas
Noviji AI modeli mogu vješto oponašati način na koji razmišlja čovjek. U najmanje četvrtini najčešćih primjera korištenja (pisanje e-poruka, donošenje odluka, generiranje ideja, organizacija života) korisnici prepuštaju AI-ju kognitivne zadatke koje bi trebali obavljati sami. Istraživači to nazivaju thinkslop i objašnjavaju da je riječ o površnom razmišljanju potaknutom pretjeranim oslanjanjem na AI.
Thinkslop se može prepoznati na više načina. Korisnici postavljaju upit AI alatu prije nego što su sami promislili što zapravo žele postići, bilo da žele razviti tezu za seminarski rad, osmisliti neko vizualno rješenje ili planiraju poslovnu strategiju. Preuzimaju generirani tekst uz minimalne izmjene. Ovaj fenomen istraživači nazivaju workslop: tekst koji izgleda profesionalno, ali je sadržajno prazan. Prestaju pisati, a pisanje nije samo transkripcija misli, nego i proces razmišljanja. Nasjedaju na laskave povratne informacije i prerano zaustavljaju proces dorađivanja, uvjereni da je njihov rad bolji nego što zapravo jest.
AI alate možemo i trebamo koristiti za preispitivanje argumenata, traženje protuargumenata i otkrivanje slabosti u vlastitom razmišljanju jer to može izoštriti kritičko mišljenje.
Savjeti autora istraživanja:
- Ne počinjite s AI alatima. Najprije se sami dobro posvetite bilo kojem misaonom zadatku i pokušajte to učiniti bez razmišljanja o tome kako će AI nastaviti tamo gdje ste stali.
- Postavite granice. Razmislite koje dijelove svog radnog procesa trebate zadržati za sebe, a koji su prikladniji za AI. Kako paziti da AI ne preuzme zadatke koji bi trebali ostati vaši?
Emocije – AI kao sugovornik
Terapija i savjetovanje o emocijama najčešći su primjer korištenja ove godine, čak 11% svih zabilježenih slučajeva, što je dvostruko više nego lani. Korisnici AI alate traže za savjete o vezama, razumijevanje poruka nadređenih, pripremu za teške razgovore pa čak i za razgovor s digitalnim “identitetima” preminulih. Privlači ih upravo to što AI ne osuđuje i dostupan je u svakom trenutku.
Mnogi korisnici AI ne doživljavaju kao zamjenu za ljude, nego kao alat koji im pomaže bolje komunicirati s drugima, da razumiju situaciju, smire se ili se pripreme. Istraživači bilježe i zabrinjavajuće primjere antropomorfizacije gdje korisnici AI alatu daju imena, pripisuju mu rod, a neki opisuju ažuriranje modela kao gubitak prijatelja.
Stručnjaci upozoravaju da chatbotovi nisu zamjena za stručnu psihološku pomoć. Dokumentirani slučajevi pokazuju da intenzivni emocionalni odnosi s AI alatima mogu potaknuti lažna uvjerenja i imati ozbiljne posljedice za mentalno zdravlje korisnika.
AI na radnom mjestu
Od ukupno 100 navedenih primjera, čak 63 su vezana uz aktivnosti na radnom mjestu. Zaposlenici najčešće koriste AI za sažimanje bilješki, pisanje nacrta, analizu podataka i ubrzanje svakodnevnih zadataka, često bez znanja poslodavca. Neki od razloga su strah od narušavanja ugleda, nejasna interna pravila i politike o upotrebi, zabrinutost zbog gubitka posla. Tamo gdje se AI koristi za rast poslovanja, radi se uglavnom o optimizaciji prodajnih i marketinških kampanja. Većina tvrtki AI koristi za to da postojeće stvari rade brže, a ne drugačije. Primjeri u kojima je AI iz temelja promijenio način poslovanja za sada su rijetki i dolaze uglavnom od malih poduzetnika.
Pitanje koje se postavlja nije hoćemo li koristiti AI nego kako, a da pri tome zadržimo vlastitu autonomiju, kreativnost i kritičko mišljenje.
Ovi nalazi posebno su važni u obrazovnom kontekstu. Nastavnici i učenici sve više koriste AI alate u svakodnevnom radu, što otvara pitanje kako ih koristiti na način koji potiče, a ne zamjenjuje vlastito razmišljanje, kreativnost i kritički pristup. Jedan od prioritetnih ciljeva projekta BrAIn upravo je osnaživanje kompetencija za razumijevanje umjetne inteligencije, prepoznavanje njezina utjecaja na društvo i pojedinca te odgovorno promišljanje o etičkim pitanjima. Razvijeni kurikuli žele učenicima dati znanja, vještine i stavove potrebne da tehnologiju koriste svjesno, kao kritički korisnici i kreatori.
