The Croatian Academic and Research Network – CARNET and the Catholic University of Croatia conducted a study within the BrAIn project on the use of digital technologies and artificial intelligence and their relationship with the well-being of children and young people during the 2024/2025 school year. In the educational context, students most frequently use digital technologies in ICT, Mathematics, science subjects and foreign languages. For learning and school tasks, they most commonly use smartphones, the internet, and artificial intelligence (AI). Students recognize both the positive and negative aspects of using digital technologies and artificial intelligence in education. On average, they hold a positive opinion about the use of digital technologies in their school and believe they have satisfactory support for using them.
The research results show that digital technologies in education bring advantages such as easier access to information, improved visualization of learning content, and greater student engagement. However, stakeholders also recognize challenges such as reduced concentration, superficial learning, and other potential negative effects on students’ well-being. The use of artificial intelligence-based tools, predominantly chatbots, is increasing due to their potential in education, but some stakeholders express caution due to concerns about reliability and possible negative impacts on students’ development, health, and critical thinking.
Učenici digitalne tehnologije najčešće koriste za zabavu, komunikaciju i društvene mreže, dok za školu primarno koriste uredske alate, alate za izradu prezentacija, aplikacije za rješavanje matematičkih zadataka i online kvizove. Alate umjetne inteligencije, većinom chatbotove, za učenje gotovo svakodnevno koristi oko 26 % osnovnoškolaca i 40–50 % srednjoškolaca, najčešće za traženje informacija, objašnjenje gradiva i pomoć u zadacima.
Roditelji/skrbnici imaju uglavnom pozitivno mišljenje o učincima primjene digitalnih tehnologija u obrazovanju, smatrajući kako digitalna tehnologija djeci može olakšati zajednički rad na školskim zadacima te komunikaciju među dionicima obrazovnog sustava. Pozitivnije opće mišljenje o korisnosti digitalnih tehnologija u obrazovanju imaju roditelji/skrbnici koji su digitalno i UI pismeniji te koji češće zajedno s djecom koriste digitalne tehnologije. Veći oprez roditelji/skrbnici izražavaju prema uvođenju umjetne inteligencije, ističući bojazan od prevelikog oslanjanja na UI i gubitka kritičkog razmišljanja. No, prepoznaju potencijal umjetne inteligencije za personalizirano učenje i pomoć djeci u učenju.
Nastavnici koriste tehnologije za prezentaciju gradiva, ponavljanje i administrativne poslove, a u manjoj mjeri i alate umjetne inteligencije uglavnom za pripremu nastave. Uočen je i trend prema kojemu nastavnici osnovnih i srednjih škola digitalne tehnologije smatraju neizostavnim dijelom nastave. Prepoznaju potencijal, posebno u kontekstu personaliziranog učenja i asistivne tehnologije, ali ističu potrebu za edukacijom, dostupnošću alata i jasnim smjernicama.
Na temelju istraživanja izrađene su preporuke za različite dionike obrazovnog sustava s ciljem korištenja prednosti tehnologija uz smanjivanje rizika u interesu dobrobiti djece i mladih. Preporuke naglašavaju važnost kritičkog razmišljanja, zaštite privatnosti, sprječavanja elektroničkog nasilja te pronalaženja ravnoteže između digitalnog i svakodnevnog života. Njihov je cilj pomoći školama i obiteljima da koriste prednosti digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije, uz istodobno smanjivanje rizika i očuvanje dobrobiti djece i mladih.
About the research
The study “The Use of Digital Technology and the Well-being of Children and Young People” was conducted in 46 schools (24 primary and 22 secondary schools) from 16 counties participating in the BrAIn project between January and May 2025, using a combination of quantitative and qualitative methodology. A total of 3,913 students, 924 parents/guardians, and 382 teachers participated in the survey part of the research. In addition, 92 focus groups were conducted with 299 students, 51 parents/guardians, and 128 teachers, and interviews were carried out with 23 expert associates and 22 school principals.
