Iako umjetna inteligencija pokazuje visoku učinkovitost u mnogim područjima, dio javnosti i dalje izražava otpor prema njezinu korištenju. Rad The Moralization of Artificial Intelligence istražuje je li taj otpor povezan s moralnim uvjerenjima, a ne samo s procjenom rizika i koristi tehnologije. Autori analiziraju pojavljuje li se moralni stav prema umjetnoj inteligenciji kao opći društveni fenomen te utječe li na stvarno ponašanje korisnika.
Istraživanje se sastoji od četiri međusobno povezana istraživanja koja kombiniraju analizu novinskih objava, ankete i longitudinalno istraživanje. U prvom istraživanju analizirano je 69 890 novinskih naslova o umjetnoj inteligenciji objavljenih u američkim medijima između 2018. i 2024. godine kako bi se utvrdilo u kojoj se mjeri u njima koristi moralni jezik. Drugo i treće istraživanje provedeni su u obliku anketa na reprezentativnim uzorcima odraslih Amerikanaca (N=231 i N=475). Sudionici su procjenjivali stavove o četiri primjene umjetne inteligencije: AI generiranoj umjetnosti, chatbotovima, romantičnim AI partnerima i pravnim AI sustavima. Ispitivani su stupanj protivljenja tehnologiji, moralna uvjerenja o umjetnoj inteligenciji te stavovi o tome treba li takve tehnologije zabraniti bez obzira na njihove koristi.
Treće istraživanje uključilo je 610 sudionika koji su procjenjivali sedam AI aplikacija i njihove ne-AI pandane, primjerice AI liječnika u odnosu na liječnika putem videopoziva, kao i nekoliko drugih novih tehnologija. Cilj je bio utvrditi razlikuje li se protivljenje umjetnoj inteligenciji od protivljenja drugim tehnologijama. U četvrtom istraživanju sudionici iz prethodnih istraživanja ponovno su sudjelovali nakon 75 do 573 dana. U zadatku ocjenjivanja eseja mogli su koristiti AI alat za ocjenjivanje koji je bio precizniji od prosječnog ocjenjivača, a sudionici su imali i financijski poticaj za točnost ocjenjivanja.
Rezultati su pokazali da se umjetna inteligencija u novinskim objavama često prikazuje kroz moralne kategorije, na razinama usporedivima s temama poput genetski modificiranih organizama i cjepiva. Porast moralnog jezika u objavama o umjetnoj inteligenciji zabilježen je nakon lansiranja alata DALL-E i ChatGPT tijekom 2022. godine. U anketama većina sudionika nije se protivila umjetnoj inteligenciji, dok je između 13 i 39 % ispitanika izrazilo otpor prema pojedinim primjenama tehnologije. Među protivnicima je velik dio sudionika naveo da bi ostao protiv tehnologije čak i kada bi njezine koristi nadmašivale rizike.
Rezultati također pokazuju da se protivljenje umjetnoj inteligenciji pojavljuje kao opći stav, a ne samo kao reakcija na pojedine primjene tehnologije. U usporedbama različitih tehnologija AI sustavi izazivali su više protivljenja nego njihove ne-AI alternative. Analize su pokazale i da je niža upoznatost s umjetnom inteligencijom povezana s većim protivljenjem.
Također, zaključeno je kako su sudionici koji su u prvom dijelu istraživanja pokazali jači moralni otpor prema umjetnoj inteligenciji kasnije znatno rjeđe koristili AI alat u zadatku ocjenjivanja, što upućuje na povezanost moralnih stavova i korištenja AI tehnologije.
